U petak, 24. lipnja, uoči samog praznika Dana državnosti, taj je dan obilježen i u Gradu Prelogu.  Predstavnici Grada Preloga, predstavnici Mjesnih odbora te udruga proizašlih iz Domovinskog rata položili su cvijeće i svijeće na spomen obilježja hrvatskim braniteljima, Krešimiru Madiću u Čukovcu te Ivanu Sokaču u Oporovcu. U župnoj crkvi sv. Jakoba ap. st. u Prelogu služena je misa za Domovinu, koju je predvodio župnik, prečasni Antun Hoblaj. Nakon svete mise svijeće i vijenci položeni su na spomenik Domovinskom ratu u Prelogu. Gradsko izaslanstvo predvodio je gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Goran Gotal te zamjenik gradonačelnika Zdravko Kvakan, a svim se prisutnima obratio gradonačelnik Kolarek. Uz prisustvo članova udruga proizašlih iz Domovinskog rata te brojne građane, svečanost su uveličali članovi Zrinske garde Čakovec te mlada glazbenica Josipa Pervan.

 Dan državnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj državni je blagdan kojim se obilježava povijesna odluka Sabora donesena istoga datuma 1991. godine. Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika donesenoj 25. lipnja 1991. prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine. Građani su donijeli odluke da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama te da Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi. Na temelju očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvrđuje da "ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje". Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. No, istekom moratorija na tu povijesnu odluku, 08. listopada 1991., godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.