Cirkovljan se kao naselje spominje već davne 1334. godine. Prema arheološkim nalazima i zapisima, vjeruje se da je crkvica svetog Lovre u središtu Cirkovljana izvorno služila templarima, odnosno črlenim fratrima, kako su još poznati u narodnoj predaji. Črlenim se fratrima pripisuju i ostaci samostana pronađeni u blizini crkve. Od templarske crkvice ostao je tek poneki kamen i okvir gotičkog prozora jer je crkva svetog Lovre potpuno obnovljena krajem 18. stoljeća u baroknome stilu. U središtu Cirkovljana pronađen je i rimski lonac s poklopcem, a u okolici Cirkovljana pronađen je i zlatni novac u ćupu. Da je povijest Cirkovljana isprepletena s povijesti grada Preloga, govori i činjenica da mnogi povjesničari smatraju da je u 14. stoljeću položaj Preloga bilo zapravo tamo gdje je danas naselje Cirkovljan, a Prelog se kao trgovište, odnosno mjesto prelaska preko Drave udaljeno dva kilometara dalje od Cirkovljana, razvio tek kasnije.

Cirkovljan slavi svog zaštitnika svetog Lovru ili Lovreče 10. kolovoza svake godine. Izreka kaže: "Svako mjesto ima proščenje, a Cirkovljan ima Lovreče". Proslavu sveca prati i zanimljivi astronomski fenomen Suze svetog Lovre koji vrhunac svoje aktivnosti na prostranom međimurskom noćnom nebu dostiže između 11. i 13. kolovoza. Zanimljivo je da se u 18. stoljeću na blagdan svetog Lovre u Cirkovljanu održavao i stočni sajam.

Život u Cirkovljanu usko je povezan s Gradom Prelogom, a žitelji Cirkovljana vrlo su aktivni u sportu, posebice nogometu. Utakmice Nogometnog kluba Naprijed Cirkovljan glavna su društvena događanja u naselju.