U prostorima Muzeja Croata insulanus Grada Preloga predstavljeno je 24. izdanje Panonskog ljetopisa. Panonski ljetopis izdaje Panonski institut Pinkovac pod vodstvom Roberta Hajszana. Knjiga s više od 600 stranica u fokusu ima 500. obljetnicu Reformacije. U knjizi se spominju i znameniti pokojnici, primjerice pater Raimund Temel ili hrvatski književnik, etnograf, povjesničar i publicist Đuro Franković, dugogodišnji suradnik Panonskoga ljetopisa. U devetnaest poglavlja predstavljene su godišnjice, panonske ličnosti, povijesni, kulturni i literarni članci te pjesme. O Panonskom ljetopisu su govorili osnivač Panonskog instituta Robert Hajszan, zatim Franjo Ostović i Aleksej Milinović. Po riječima izdavača Hajszana, ljetopis je tako koncipiran, da se ne obraća samo gradišćanskoj čitalačkoj publici, nego i onoj izvan Gradišća i Austrije. Robert P. Hajszan je austrijski povjesničar, publicist i filolog, prosvjetni i kulturni djelatnik. Vrsni je poznavatelj povijesti, jezika i cjelokupne kulture Hrvata u Gradišću. 1993. godine je osnovao Panonski institut, a od 1994. uređuje Panonski ljetopis i Panonski list. Od samoga utemeljenja Panonskoga instituta Franjo Ostović je potpredsjednik društva i piše priloge za Panonski ljetopis, Kalendar Gradišće i druge hrvatske publikacije. Kao domaćin predstavljanja u Prelogu, o Panonskom ljetopisu je govorio i Aleksej Milinović, koji je i sam autor priloga u ovom broju. On je posebno istakao pojam Panonije, kao još uvijek neistraženo područje. U glazbenom su dijelu sudjelovale Anamarija Glavina, Jasminka Pervan i Josipa Pervan, a kroz predstavljanje je vodio Željko Sokač.