Polaganjem vijenaca na grob Juraja Lajtmana Prelog se pridružio proslavi Spomendana odcjepljenja Međimurja od mađarske države. Nakon vojnog oslobađanja Međimurja, na Franjevačkom je trgu u Čakovcu 9. siječnja 1919. održana velika narodna skupština na kojoj je donešena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i izražena želja za pripojenjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Iako su Mađari odustali od Međimurja tek 1920. godine, nakon Trianonskog sporazuma, velika narodna skupština u Čakovcu je bila jedan od najvažnijih događaja za hrvatsko stanovništvo u Međimurju na kojoj je sudjelovalo preko 10.000 ljudi.

Juraj Lajtman izuzetna je ličnost u povijesti Međimurja i Preloga. Rođen je u Prelogu, 15. travnja 1882. Hrvatski je rimokatolički svećenik i pisac, vođa međimurskih intelektualca i narodni borac hrvatskog naroda. Velik dio svog života je proveo u rodnom mjestu kao odvjetnik. U Zagrebu je završio bogosloviju, pravne znanosti i gimnaziju. Prvo mjesto Lajtmanovog djelovanja je bio Daruvar u Slavoniji, a onda Kotoriba u Međimurju. U to vrijeme mađaron Josip Margitaj propagirao je mađarizaciju: izmislio je megyimurszki jezik, a zapravo su na taj način nastojali prikriti i legalizirati mađarizaciju u Međimurju. Lajtman se opirao mađarizaciji i u Kotoribi utemeljio hrvatski pjevački zbor, te razvio široku kulturnu aktivnost među međimurskim Hrvatima. Po Lajtmanovoj ideji osnivaju se i drugi pjevački zborovi u Međimurju. Lajtman je i pisao na međimurskom narječju, baš zbog toga, da bi sačuvao tradiciju kajkavskog narječja i razumljivo propovijedao ljudima Međimurja. Lajtman je upotrebljavao Gajicu, dok Margitaj je silio mađarsku abecedu. Lajtman, slovenski Ivan Kuhar i Ignac Lipnjak su napisali molitvenik Jezuš, ljubav moja (1912. Zagreb). Lajtman je htio napisati međimursku školsku bibliju, ali rukopis nikad nije bio tiskan.

Polaganju vijenaca u Prelogu nazočili su uz predstavnike Grada Preloga, saborski zastupnik Dragutin Glavina, župan Međimurske županije Matija Posavec, zamjenik župana Zoran Vidović, članovi Zrinske Garde Čakovec, Matice Hrvatske ogranak Čakovec te članovi obitelji Lajtman. Prigodno slovo izrekao je gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek.

U programu spomendana položeni su vijenci kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, na grobu dr. Vinka Žganca u Vratišincu, na grobu dr. Ivana Novaka na čakovečkom groblju u Mihovljanu, služeno je misno slavlje povodom Spomendana odcjepljenja Međimurja od mađarske države u crkvi sv. Nikole Biskupa u Čakovcu, a u prostoru Zgrade Scheier u Čakovcu održana svečana akademija te otvorena izložba „Međimurje u 1. svjetskom ratu“. U večernjim je satima održan i humanitarni koncert za Međimursku zakladu solidarnosti "Katružu", čakovečkom Centru za kulturu.